Mislila je da ulazi u menopauzu, a onda je saznala da ima rak debelog crijeva
Imala je samo 36 godina i posljednje na šta je pomislila bio je rak debelog crijeva.
Kada je početkom 2021. godine osjetila da joj srce neobično brzo lupa, pokušala je pronaći jednostavno objašnjenje. Pomislila je na stres, umor, pa čak i na hormonalne promjene.
Nekoliko sati kasnije pojavili su se i bolovi u nogama te osjećaj nedostatka zraka.
Tada je odlučila otići ljekaru.
Nije ni slutila da će upravo taj pregled pokrenuti niz pretraga koje će joj potpuno promijeniti život.

Prvi nalazi nisu pokazali rak
Krvne pretrage pokazale su da ima anemiju.
To je moglo objasniti dio simptoma poput umora, ubrzanog rada srca i zadihanosti, ali njen ljekar nije želio stati samo na tome. Želio je utvrditi zbog čega je anemija nastala.
Uslijedila su dodatna ispitivanja, a zatim i kolonoskopija.
Očekivala je da će rezultati pokazati nešto relativno bezazleno.
Umjesto toga, sa 36 godina čula je dijagnozu koju nije očekivala:
rak debelog crijeva.
Anemija je bila važan trag
Kod raka debelog crijeva može doći do sporog i neprimjetnog gubitka krvi iz probavnog sistema. Dugotrajan gubitak krvi može dovesti do manjka željeza i anemije.
Osoba tada može osjećati umor, slabost, vrtoglavicu, ubrzano lupanje srca ili nedostatak zraka.
Naravno, sama anemija ne znači da osoba ima rak. Ona može imati brojne druge, mnogo češće uzroke. Ipak, kada se pojavi bez jasnog objašnjenja, važno je utvrditi zbog čega je nastala.
U njenom slučaju upravo je insistiranje na dodatnim pregledima bilo presudno za otkrivanje bolesti.

Operacija je donijela novo iznenađenje
Nakon postavljanja dijagnoze uslijedila je operacija.
Ljekari su odstranili dio debelog crijeva zajedno s okolnim limfnim čvorovima. U početku se nadala da je bolest otkrivena u ranom stadiju.
Međutim, konačni patohistološki nalaz pokazao je da su se maligne ćelije proširile i na obližnje limfne čvorove.
Zbog toga operacija nije bila kraj liječenja.
Morala je proći i kroz hemoterapiju.
Period koji je uslijedio potpuno joj je promijenio svakodnevicu. Umjesto planova koje je imala prije dijagnoze, život se sveo na preglede, liječenje, oporavak i pokušaj da svaki dan prođe korak po korak.
Godinu dana kasnije saznala je još nešto
U aprilu 2022. godine dobila je još jednu važnu informaciju.
Utvrđeno je da ima Linčov sindrom – nasljedno genetsko stanje koje povećava rizik od raka debelog crijeva i određenih drugih malignih bolesti.
Ta informacija pomogla je objasniti zašto se bolest pojavila u tako ranoj dobi. Istovremeno je značila da će ubuduće morati imati pažljivije i redovnije zdravstveno praćenje.
Rak debelog crijeva nije isključivo bolest starijih
Upravo je to poruka koju danas želi prenijeti drugima.
Mlađe godine ne znače da uporne zdravstvene promjene treba ignorisati.
Simptomi raka debelog crijeva mogu biti različiti, a u početku ponekad mogu potpuno izostati. Među mogućim znakovima su:
- trajna promjena u pražnjenju crijeva
- krv u stolici
- bolovi ili nelagoda u stomaku
- neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
- izražen i dugotrajan umor
- anemija bez jasnog uzroka

Većina ovih simptoma može biti posljedica brojnih drugih, mnogo manje ozbiljnih stanja.
Ipak, ako traju, ponavljaju se ili se pogoršavaju, ne treba ih mjesecima pripisivati samo stresu, hormonalnim promjenama ili načinu života.
Danas je u remisiji
Nakon operacije i dodatnog liječenja, njeno stanje je danas u remisiji.
Ipak, iskustvo joj je potpuno promijenilo pogled na zdravlje.
Najviše pamti koliko je na početku sve djelovalo bezazleno.
Ubrzano lupanje srca.
Umor.
Anemija.
Simptomi koje je bilo lako pripisati različitim uzrocima.
Ali upravo zato danas naglašava koliko je važno ne zanemarivati promjene koje ne prolaze.
Njen prvi alarm nije bio jak bol niti krv u stolici, već neobično ubrzano lupanje srca. Tek je krvna slika pokazala anemiju, što je ljekara navelo da nastavi tražiti njen uzrok.
Ponekad jedan simptom zaista nema ozbiljno značenje. Ali kada tijelo uporno pokazuje da nešto nije kao prije, razgovor s ljekarom i odgovarajući pregled mogu napraviti veliku razliku.
Njena priča zato nije upozorenje da iza svakog umora ili ubrzanog rada srca stoji ozbiljna bolest, već podsjetnik da neobjašnjive i uporne promjene u organizmu ne treba ignorisati – bez obzira na godine.


















