El Niño bi mogao biti izuzetno snažan: Šta to znači za Balkan i Bosnu i Hercegovinu

Prema najavama hrvatskih meteorologa, ovogodišnji El Niño mogao bi biti ekstreman i jedan od najjačih zabilježenih otkako postoje instrumentalna mjerenja.

Brojni meteorološki izvori posljednjih mjeseci izvještavali su o fenomenu poznatom kao El Niño i njegovom mogućem utjecaju na vremenske prilike. O ovom fenomenu govorio je i poznati bh. meteorolog Nedim Sladić, koji ističe da je veoma važno naglasiti kako El Niño, kao prirodni klimatski fenomen, ne utječe direktno na Evropu i područje Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Šta je zapravo El Niño?

El Niño južna oscilacija (ENSO) prirodni je klimatski fenomen koji podrazumijeva nepravilnu cikličnu smjenu toplije i hladnije površinske temperature centralnog i istočnog ekvatorijalnog Pacifika te njen utjecaj na atmosfersku cirkulaciju.

U prosjeku se pojavljuje svakih dvije do sedam godina, s tim da pojedine faze mogu potrajati i do tri godine. Ekstremnije faze El Niña, po pravilu, dešavaju se rjeđe, nakon čega obično slijedi neutralna ili suprotna hladna faza, La Niña, koju prati hlađenje Pacifika, kaže Sladić.

Prema njegovim riječima, ovaj klimatski fenomen najviše utječe na područje istočnog Pacifika, gdje se toplije površinske temperature vode prema centralnom i istočnom Pacifiku šire usljed slabljenja pasata.

Posljedično slabi izdizanje hladnije vode iz morske dubine prema površini, što se povezuje s takozvanim „upwelling“ procesom. Ovim se produbljuje termoklina, odnosno prijelazni sloj između toplije površinske i hladnije vode u dubljim slojevima okeana.

Zbog toga hladnija, nutrijentima bogatija voda teže dopire do površine, pa je slabiji i njen rashlađujući učinak.

Najlakša vizualizacija ovog fenomena jeste četvrtasta posuda napunjena vodom i ventilator na jednoj od strana. Ventilator tada možemo posmatrati poput stalnih vjetrova koji stružu površinski topliji sloj, potiskuju ga na suprotnu stranu, a smjenjuje ga hladnija voda, što odgovara suprotnom procesu od El Niña – La Niña.

El Niño i La Niña svoj vrhunac najčešće dostižu tokom zime. Otuda potječu i nazivi „mali dječak“ i „mala djevojčica“. Vrhunac se obično dostiže neposredno pred Božić, pojasnio je Sladić.

Utjecaj na vremenske prilike

Sladić podsjeća da je praćenje ovih faza bilo veoma značajno ribarima u Peruu jer su na osnovu njih mogli procijeniti kada će imati bolju sezonu. Toplije vode po pravilu posjeduju manje kisika, veće stope saliniteta i manje nutrijenata.

Istovremeno, praćenjem ovih fenomena dobija se i šira slika vremenskih prilika na području Sjeverne Amerike te pojedinih južnoameričkih zemalja, poput Brazila i Perua.

„Brazil, posebno njegov sjeverni i sjeveroistočni dio, suočava se sa sušom i deficitom padavina, dok dijelovi Sjedinjenih Američkih Država, naročito njihov južni dio, postaju vlažniji.“

El Niño nema direktan utjecaj na Bosnu i Hercegovinu

Kada posmatramo kretanje sistema preko Atlantika, možemo dobiti nešto širu sliku, ali ona zavisi isključivo od lokalnih faktora, ističe Sladić.

Dakle, El Niño ne utječe direktno na vremenske prilike u Bosni i Hercegovini. Glavni pokretač vremenskih prilika u ovom slučaju jeste Atlantik.

U godinama u kojima je prisutan El Niño, statistički pregled, iako sa niskom korelacijom, pokazuje da prvi dio jeseni bude veoma topao. Nakon toga obično slijedi veoma topao prvi dio zime, odnosno decembar i januar, pojasnio je Sladić.

U skladu s tim, kako se približavamo drugom dijelu zime, obično raste vjerovatnoća pojave hladnijih prodora te nešto hladnijeg i svježijeg vremena.

Kakva bi mogla biti jesen i zima?

„Ove jeseni trebamo biti svjesni da veći dio Evrope očekuje vlažnija i toplija jesen nego što je uobičajeno. Kada je riječ o zimi, njen prvi dio mogao bi podbaciti, dok bi drugi dio mogao pokušati nadoknaditi ono što je tokom prvog dijela izostalo“, zaključio je poznati bh. meteorolog.